Etnocentrizam, percepcija prijetnje i hrvatski nacionalni identitet

Sažetak

U radu se iznose rezultati istraživanja kojim se nastojala utvrditi dimenzionalnost i distribucija etnocentrizma mjerenog skalom Etno-3 te povezanost dimenzija percepcije prijetnje i etnocentrizma. Osim toga nastojala se utvrditi povezanost dimenzija percepcija prijetnje i etnocentrizma s izražavanjem hrvatskoga nacionalnog identiteta. Ispitivanje je provedeno na prigodnom uzorku od 368 studenata Sveučilišta u Zagrebu. Prosječna dob ispitanika bila je 21 godina, a 63 posto bilo je ženskog spola. Eksplorativnom faktorskom analizom uz kosokutu rotaciju definirane su latentne varijable koje su upotrijebljene u daljnjoj multivarijatnoj analizi. Rezultati faktorske analize potvrdili su pretpostavku o višedimenzionalnosti etnocentrizma i ekstrahirali sljedeće dimenzije: nacionalna afektivna vezanost i samožrtvovanje, nacionalna isključivost i predrasude, nacionalna superiornost i pristranost te nacionalna homogenizacija. Rezultati multiple regresijske analize pokazali su da su najznačajniji prediktori dimenzija etnocentrizma percepcija prijetnje nacionalnoj sigurnosti koja dolazi od pripadnika nekih nacionalnih manjina i percepcija prijetnje nacionalnome kulturnom integritetu koja dolazi od imigranata. Izražavanje hrvatskoga nacionalnog identiteta u najvećoj je mjeri povezano s dimenzijom etnocentrizma koja ukazuje na prisutnost snažne nacionalne afektivne vezanosti i spremnosti na samožrtvovanje. Struktura relacija utvrđena između dimenzija etnocentrizma i percepcije prijetnje ukazuje na prisutnost latentnoga konflikta u međunacionalnim odnosima.