Percepcija Crne Gore i Crnogoraca u austrijskim vojnim izvješćima tridesetih godina 19. stoljeća

Sažetak

U članku se nastoji upozoriti na specifičnost percepcije Drugoga kad je riječ o perspektivi neposrednoga susjedstva, konkretno Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije te Kraljevine Crne Gore u prvoj polovini 19. stoljeća. U istraživačkom fokusu nalaze se izvješća koja tematiziraju Crnu Goru i Crnogorce, a napisali su ih kapetan Friedrich Orešković i kasniji hrvatski ban, a tada pobočnik vojnoga i civilnoga namjesnika Dalmacije Lilienberga, bojnik Josip Jelačić. Riječ je o vojnim izvješćima nastalima po Lilienbergovu nalogu u kontekstu tada aktualnoga sukoba koji je izbio na graničnoj liniji između austrijskih postrojbi i Crnogoraca (1838.) te konačnoga utvrđivanja austrijsko-crnogorske granice. Koristeći se konceptima Marije Todorove i Božidara Jezernika, u radu se analizira na koji su način predodžbe koje su Orešković i Jelačić imali o Crnoj Gori i Crnogorcima bile odraz njihova specifičnoga društvenoga habitusa kao austrijskih časnika. Njihovom usporedbom s percepcijom Crne Gore i Crnogoraca u drugim društvenim slojevima osvijetljeni su različiti ideološki i identifikacijski obrasci koji su supostojali na prostoru Trojedne Kraljevine, što ujedno upućuje na slojevitost njezina novovjekovnog društva. Također su utvrđene sličnosti s predodžbama o Crnoj Gori i Crnogorcima te Balkanu općenito koje su postojale na zapadnoeuropskom prostoru, no i značajne razlike koje upućuju na to da neposredno susjedstvo rezultira specifičnošću percepcije neovisno o širim ideološkim okvirima.