Razlike u kohortnom fertilitetu prema migracijskom obilježju: slučaj Grada Zagreba

Sažetak

Ovaj rad istražuje povezanost migracije i fertiliteta u Gradu Zagrebu. Na temelju podataka popisa stanovništva iz 2011. i uz primjenu kohortnog pristupa analizi fertiliteta ispituju se kohorte žena koje su rođene između 1930. i 1969. s obzirom na četiri kategorije mjesta rođenja (rođene: u Gradu Zagrebu, negdje drugdje u Hrvatskoj, u Bosni i Hercegovini, negdje drugdje u inozemstvu). Svrha je rada istražiti reproduktivne obrasce doseljenica u Gradu Zagrebu te ispitati postoje li značajne razlike između njihovih obrazaca fertiliteta i obrazaca domorodnih žena. Rezultati su pokazali da se stopa kohortnog fertiliteta doseljenica u Grad Zagreb razlikuje od završenog fertiliteta kod domorodne populacije ovisno o tome odakle su se doselile. Razlika između domorodne ženske populacije Grada Zagreba i doseljenica iz ostalih krajeva Hrvatske vrlo je mala, a značajna je ako se usporedba provodi sa ženama rođenim u inozemstvu. Velike razlike u kohortnom fertilitetu između žena rođenih u Bosni i Hercegovini i onih rođenih u Gradu Zagrebu vjerojatno su djelomično uvjetovane prisilnim (ratnim) migracijama onih žena koje u mirnodopskim uvjetima ne bi migrirale. One su svoje primarne reproduktivne godine provele u Bosni i Hercegovini, gdje su zbog drugačijih ekonomskih i kulturoloških okolnosti ostvarile viši fertilitet. To upućuje na zaključak o posebnom utjecaju ratnih i kulturoloških čimbenika u zemljama podrijetla na promatrane generacije Zagrepčanki.

KLJUČNE RIJEČI: kohortni fertilitet, migracijsko obilježje, doseljenice, domorodne žene, Grad Zagreb