Mentalna karta Europe: promjene u vizuri zagrebačkih srednjoškolaca (2000. – 2017.)

Sažetak

Rad se bavi slikom Europe zagrebačkih srednjoškolaca. Rezultati se temelje na anketnom istraživanju provedenom 2016. – 2017., koje je ponovilo istraživanje provedeno 2000. – 2001. (Šakaja, 2001; Šakaja i Mesarić, 2001; Šakaja, 2002). Ponavljanje istraživanja po istoj metodologiji i na sličnome uzorku omogućilo je longitudinalnu analizu predodžbe mladih Zagrepčana o Europi, odnosno europskim zemljama. U obradi podataka primijenjena je metodologija koju su predložili Peter Gould i Rodney White (1986). Rezultati su pokazali da je Europa na imaginativnoj karti obiju generacija mladih Zagrepčana jasno podijeljena na razvijeni Zapad i zaostali Istok. Obje su generacije percipirale Europu unutar binarnih opozicija. No znatan porast statusa Rusije upućuje na pomake unutar te binarnosti. Kvalitativna obrada odgovora na otvorena anketna pitanja pokazala je da nova generacija svoj izbor najpoželjnijih zemalja u najvećoj mjeri temelji na ekonomskim značajkama zemalja destinacije, za razliku od prijašnje generacije, koja je pri svojoj visokoj evaluaciji poželjnih zemalja nešto češće navodila kulturne razloge od ekonomskih. Sukladno tome u razmišljanju o migracijskim odredištima unutar Europe kriterij pripadnosti tradicionalnim, povijesno uspostavljenim europskim kulturnim krugovima manje je relevantan nego prije, što je vidljivo iz relativnoga pada statusa mediteranskih zemalja, posebno Italije, kao poželjnoga odredišta za migraciju. Nasuprot tome porastao je stupanj poželjnosti sjevernih, osobito skandinavskih, zemalja. Jedna od najvećih sličnosti u rezultatima iz 2000./2001. i 2016./2017. jest pozicioniranje balkanskih zemalja, osobito Albanije, Srbije i Kosova, na samo dno liste prostornih preferencija – kako zbog percipiranih slabih ekonomskih značajki tih zemalja tako i zbog izrazitih, očito stabilnih, negativnih stereotipa.

KLJUČNE RIJEČI: Europa; mentalne karte; prostorne preferencije